Hrvatska je završila još jednu vrlo uspješnu turističku godinu, u kojoj smo opet zabilježili izvrsne rezultate, ali i napravili niz važnih koraka u reformi upravljanja razvojem turizma čija provedba je u punom zamahu.
Dok se poznate europske turističke destinacije suočavaju s velikim problemima, od prekomjernog turizma i prosvjeda lokalnog stanovništva, pa do velikog pada turističkog prometa, mi imamo pokazatelje s kojima svi možemo biti jako zadovoljni. Uz sve to, ukupni promet tijekom cijele godine povećavamo, ali i kvalitetu ponude u pred i posezoni čime razvijamo cjelogodišnji i regionalno uravnoteženi turizam što nam je važan strateški cilj, a uz sve to, ono što je najvažnije, povećavamo i financijske rezultate. Sve ovo, rezultiralo je time da smo imali još jednu rekordnu turističku godinu, a sve to paralelno s operacionalizacijom reforme.
Prošle godine na snagu je stupio krovni Zakon o turizmu, a kako bi on u potpunosti zaživio, donijeli smo i tri iznimno važna pravilnika - Pravilnik o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta, Pravilnik o metodologiji izrade plana upravljanja destinacijom te Pravilnik o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma, kojima ćemo omogućiti da će svaki grad ili općina moći definirati i vrlo jasno profilirati svoju destinaciju. Ovime dajemo alate lokalnim jedinicama za upravljanje turizmom, a istovremeno s nacionalne razine, i to na nivou cijele Vlade, provodimo procese, koji će pomoći razvoju održivog turizma. Tu prvenstveno mislim na tri važna iskoraka – novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, zatim promjene poreznih zakona te na kraju i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je u proceduri.
Ovim sveobuhvatnim postupcima na svim razinama ulazimo u novu eru upravljanja hrvatskim turizmom. Svjesni smo kako tranzicija neće biti lagana, međutim sve što činimo danas, činimo kako bismo imali otporan i održiv turizam sutra i kako bismo osigurali njegovu uspješnost i u budućnosti. U cijeloj ovoj reformi, u razvoju održivog i cjelogodišnjeg turizma, vrlo važnu ulogu ima i ugostiteljski sektor, kao neizostavan dio naše turističke priče.
Razvoj ugostiteljske ponude po načelima održivosti posebno podupiremo kroz razne programe, a samo kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva u prošloj godini smo izdvojili 1,2 milijuna eura za tu namjenu. Isto tako, brigu vodimo i o radnoj snazi u našem sektoru te podupiremo promociju zanimanja u turizmu kroz posebne projekte srednjih škola za koje smo prošle godine osigurali rekordna sredstva u iznosu od gotovo 300.000 eura.
Kada govorimo o gastronomiji, naša ponuda u ovom segmentu jedna je od najboljih pozivnica svakom gostu, jer predstavlja svaki dio Hrvatske kroz posebnost okusa tog kraja. Važnost gastronomije prepoznali smo i kroz našu Strategiju održivog razvoja turizma do 2030. godine i viziju stvaranja održivog cjelogodišnjeg turizma te smo se i obvezali na poštivanje našeg prirodnog i kulturnog nasljeđa i jedinstveni identitet svih regija. Kroz našu eno-gastronomsku ponudu upravo ispunjavamo sve to, jer ona pokazuje našu jedinstvenost pretvarajući u okuse svo naše kulturno i prirodno bogatstvo. Svim našim aktivnostima podupiremo sve dionike turističkog sektora i posebne oblike turizma te zajednički usmjeravamo razvoj našeg turizma prema održivosti.
Bez sinergije svih dionika niti svi rezultati, koje smo do sada ostvarivali, ne bi mogli biti ostvareni te jedino tako i dalje, zajedničkim djelovanjem, možemo nastaviti razvijati pozitivne trendove u našem turizmu na zadovoljstvo lokalnog stanovništva i turista te s ciljem daljnjeg gospodarskog napretka.
“Ulazimo u novu eru upravljanja hrvatskim turizmom.”
Izvor: Časopis GOST, Službeno glasilo Udruženja ugostitelja Zagreb, Listopad 2024. Broj 15.