Jeste li se odlučili za primanje napojnica? Naime, ako u Vašem poslovanju nećete primati napojnice, u tom slučaju ništa ne morate mijenjati u vezi fiskalizacije.
Ako ste se odlučili da ćete primati napojnice, jeste li prilagodili programsko rješenje koje koristite u svom poslovanju (za izdavanje računa, iskazivanje dnevnog prometa - posebno iskazan iznos primljenih napojnica)?
Jeste li pripremili interni akt kojim određujete jasna pravila na koji način će se primljena napojnica dodjeljivati Vašim zaposlenicima, studentima ili učenicima?
Interni akt mora osobito sadržavati način raspodjele napojnica (djelatnicima koji su izradili račune, ili razmjerno svim djelatnicima, ili razmjerno pojedinim djelatnicima ili u različitim razmjerima svim ili pojedinim djelatnicima (npr. konobar 40%, kuhar 40%, šanker 20%), te način isplate napojnice (gotovina, tekući račun, žiro račun) i svakako rok isplate (dnevno, tjedno, mjesečno). Obavezno vodite brigu već prilikom donošenja internog akta, da iznos oporezive napojnice ( iznos iznad 3.360 eura godišnje po osobi) radi obveznog plaćanja pripadajućeg poreza (20%) isplaćujete isključivo bezgotovinski.
Jeste li educirali radnike u pogledu visokih kazni za poslodavca ukoliko iznos primljene napojnice neće biti prijavljen u Poreznu upravu putem fiskalne blagajne?
Je li Vaše računovodstvo spremno za evidenciju napojnica u smislu zakonskih obveza vezanih uz napojnice koje su stupile na snagu 01.01.2024. godine?
Napojnica, manča, bakša, tringelt … predstavlja nagradu za dobro obavljenu uslugu koju gost (klijent) može ostaviti u gotovini ili putem kartičnog plaćanja u svakoj djelatnosti gdje je to primjenjivo (ugostiteljstvo, frizerske usluge, kozmetičarske usluge, trgovina i sl.). Nije moguće napojnicu dati bezgotovinski (putem transakcijskog računa). Davanje (ostavljanje) napojnice nije
obavezno.
Ako primite napojnicu niste u obvezi iznova ispisati i uručiti fiskalizirani račun u kojem se
posebno iskazuje napojnica budući da se sadržaj računa nije mijenjao u okviru promjena propisa koji su stupili na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Međutim, obveznik fiskalizacije, ako ima potrebu izdati fiskalizirani račun s iznosom napojnice, takav račun može izdati i uručiti primatelju računa odnosno kupcu.
Nadalje, napojnica se može prijaviti u sustav fiskalizacije samo kod izdanog i fiskaliziranog računa. Samo iznimno, ako je došlo do prekida veze obveznik fiskalizacije dužan je u roku od dva dana, računajući od dana u kojem je došlo do prekida veze, uspostaviti elektroničku vezu te dostaviti sve izdane račune. Obveznik fiskalizacije odmah dostavlja podatak o ostvarenoj napojnici kod već izdanog računa.
Primatelj napojnice ju je dužan prijaviti naknadnom fiskalizacijom Poreznoj upravi na način da prijavi iznos primljene napojnice i način plaćanja (gotovina ili kartica) po već ranije izdanom računu za uslugu. Napojnicu mogu primiti paušalisti, dohodaši, dobitaši – način obračuna i plaćanja poreza ne utječe na Vaš izbor da li ćete u svom poslovanju primati napojnice.
O isplati napojnica djelatnicima, studentima, učenicima, vlasnicima obrta potrebno je voditi točnu evidenciju, posebno u djelu isplata napojnica u gotovini. Ako ćete napojnicu isplaćivati u gotovini, tada se taj iznos napojnice ne mora prije toga položiti na poslovni račun, ali je važno za isplatu osigurati odgovarajuću dokumentaciju (najbolje blagajničku isplatnicu, potpisanu od davatelja i primatelja) na dan isplate.
Jednom kad je napojnica primljena, ona postaje dio dnevnog utrška – naplaćena u gotovini drži se u blagajni zajedno s dnevnim utrškom. Iznos primljenih napojnica nije poslovni primitak niti poslovni prihod, već kod obrtnika paušalista predstavlja primitak izvan knjige prometa, kod obrtnika dohodaša predstavlja primitak izvan KPI, a kod obrtnika dobitaša predstavlja obvezu za isplatu djelatnicima, studentima i sl. primateljima prema zakonskim odredbama.
Dakle, napojnica evidentirana u sustavu fiskalizacije ne ulazi u primitke/prihode fizičkih/pravnih osoba (poslodavaca, isplatitelja) budući da se iste naplaćuju u tuđe ime i za tuđi račun.
Nije ispravno napojnicu držati „izvan“ blagajne, i nije ispravno primiti napojnicu bez da se ista naknadno fiskalizira po već izdanom računu. Napojnica kod davatelja, pravne osobe – ako pravna osoba npr. ima trošak reprezentacije i odluči ostaviti napojnicu kartično, tako dana napojnica u poslovnim knjigama davatelja napojnice prati sudbinu troškova reprezentacije (50% porezno priznat i 50% porezno nepriznat trošak).
Iznos ukupno prijavljenih napojnica prema Poreznoj upravi mora biti vidljiv na „Z traci“ fiskalne blagajne kao zasebna stavka. Ukupan iznos primljenih napojnica (gotovinom i karticom) potrebno je isplatiti do 15-tog idućeg mjeseca zaposlenicima, studentima koji rade putem studentskog servisa, učenicima koji rade putem učeničkog ugovora, vlasnicima obrta i o tome izvijestiti Poreznu upravu putem JOPPD obrasca (način isplate: gotovina, tekući račun, žiro račun).
Nije moguće isplatiti napojnicu članovima obitelji koji povremeno pomažu u obrtu. Obratite posebnu pažnju u situaciji kada se putem raznih aplikacija napojnica daje direktno djelatniku (studentu, učeniku) jer se radi o drugom dohotku koji podliježe dodatnom oporezivanju. Ukoliko se ipak odlučite za takav način rada, tada je djelatnik dužan prijaviti iznos primljene napojnice uz već izdani račun, naznačiti način plaćanja napojnice kartica te osigurati poslodavcu dokument na dnevnoj bazi kojim izjavljuje da je direktno na osobni (tekući ili žiro) račun zaprimio iznos napojnice.
Cijeli iznos primljene napojnice u gotovini potrebno je položiti na poslovni račun s time da je važno znati da iznos napojnice ne ulazi u iznos blagajničkog maksimuma. Npr. ako imate određen blagajnički maksimum 1.000,00 eur i dnevni utržak npr. 950 eura i napojnicu 70 eura, ne morate nužno taj dan ili idući odmah polagati utržak, jer iznos napojnice ne ulazi u Vaš određen blagajnički maksimum. Prilikom pologa blagajne, ako je moguće, posebno polažite utržak, a posebno napojnicu.
Ako Vam isto predstavlja administrativni problem, može se zajedno polagati kao utržak jer će dodatna evidencija razjasniti koliki dio se odnosi na utržak, a koliki dio na napojnicu. Ako djelatnik ima zaštićeni račun, napojnica dijeli „sudbinu“ plaće – u istom omjeru kao i plaća isplaćuje se na zaštićeni/redovan račun.
ODJEL ZA GOSPODARSTVO I SAVJETOVANJE HOK-a
Comentários