Nacrt novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti: najvažnije promjene za ugostitelje
- prije 8 minuta
- 3 min čitanja
Ministarstvo turizma i sporta predstavilo je Nacrt prijedloga novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a javno savjetovanje otvoreno je od 17. travnja do 18. svibnja 2026. godine.
Službena objava kao i sam nacrt prijedloga novog Zakona:
Nacrt novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojim se u odnosu na sada važeći zakon predlaže niz izmjena važnih za poslovanje ugostitelja.
Među važnijim promjenama ističe se uvođenje jedinstvenog sustava registracije u skladu s Uredbom (EU) 2024/1028. Prema nacrtu, za sve pružatelje ugostiteljskih usluga smještaja, osim hotela i kampova, uvodi se obveza pribavljanja registracijskog broja za svaku smještajnu jedinicu radi oglašavanja na internetskim platformama. Cilj ove mjere je otežati rad neregistriranom smještaju i osigurati učinkovitiji nadzor tržišta.
Za ugostitelje je važna i promjena prema kojoj se ukida obveza za trgovačka društva da moraju imati zaposlenu osobu s odgovarajućim stupnjem obrazovanja, stručnom osposobljenošću ili majstorskim ispitom, ovisno o vrsti objekta. U nacrtu se navodi da ta odredba u praksi nije zaživjela te da bi u sadašnjim okolnostima nedostatka radne snage predstavljala dodatno opterećenje za poslovanje.
Predlaže se i ukidanje mogućnosti izdavanja rješenja za sobe, apartmane i studio apartmane u prostoru stambene namjene, dok bi takva mogućnost ostala samo za kuće za odmor. Istodobno, nacrt predviđa prijelazno razdoblje za postojeća rješenja, pa bi ugostitelji koji su ih već ishodili svoje poslovanje trebali uskladiti s novim zakonom u roku od deset godina.
Značajna novost odnosi se i na nastavak obavljanja djelatnosti u objektima iz skupina Restorani, Barovi, Catering objekti i Objekti jednostavnih usluga. Po novom prijedlogu, rješenje za nastavak rada u istoj vrsti objekta moglo bi se ishoditi samo ako od izvršnosti prethodnog rješenja nije prošlo više od tri godine i ako u tom razdoblju nije bilo prekida u obavljanju djelatnosti. Time se želi spriječiti nastavak rada u objektima za koje godinama nisu provjeravani minimalni uvjeti.
Nacrt dodatno predviđa da se zabrana usluživanja i dopuštanja konzumiranja alkohola maloljetnicima proširi i na energetska pića. Ugostiteljski objekt koji uslužuje takve proizvode morao bi imati jasno istaknutu oznaku zabrane, a ugostitelj bi, kada procijeni da je gost mlađi od 18 godina, bio dužan provjeriti njegovu dob.
Velika promjena odnosi se i na ponovnu kategorizaciju smještajnih objekata. Za hotele i kampove predlaže se produljenje roka ponovne kategorizacije sa sadašnje četiri na pet godina, dok bi se obveza ponovne kategorizacije uvela i za druge smještajne objekte. Tako bi se objekti iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj koji se kategoriziraju ponovno kategorizirali svakih deset godina, a oni koji se ne kategoriziraju imali bi ponovno utvrđivanje uvjeta svakih pet godina.
Nacrt po prvi put jasnije uređuje i mogućnost odobravanja odstupanja od propisanih uvjeta za određene smještajne objekte. Ministarstvo bi, na zahtjev ugostitelja, moglo odobriti odstupanje za objekte iz skupina Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj, ali ne i kada je riječ o površini smještajne jedinice ili ako nisu osigurani uvjeti za punu funkcionalnost i sigurnost objekta.
Važna promjena za sve koji uredno posluju jest i to da se neplaćanje turističke pristojbe izrijekom propisuje kao razlog za ukidanje rješenja. Nacrt pritom predviđa i da Hrvatska turistička zajednica dostavlja nadležnim tijelima popis ugostitelja koji nisu podmirili tu obvezu za prethodnu godinu.
Predlaže se i širenje nadzora nad neregistriranom djelatnošću, pa bi uz turističku inspekciju nadzor nad dijelom poslova vezanih uz smještaj provodili i Carinska uprava te komunalni redari. U obrazloženju nacrta navodi se i da se povećavaju kazne za obavljanje neregistrirane djelatnosti, s ciljem učinkovitijeg suzbijanja sive ekonomije i zaštite registriranih pružatelja usluga.
Uz navedeno, nacrt predviđa i digitalizaciju upravnih postupaka, odnosno vođenje postupaka kroz integrirani informacijski sustav turizma. Namjera je smanjiti administrativno opterećenje i ubrzati poslovne procese, kako bi se ugostitelji mogli više usmjeriti na kvalitetu usluge i razvoj ponude.
Udruženje ugostitelja aktivno će se očitovati na predloženi Nacrt zakona s ciljem zaštite interesa ugostitelja, poboljšanja uvjeta poslovanja i smanjenja administrativnih i operativnih opterećenja, te će u tom smjeru predložiti konkretne izmjene i dopune zakonskog prijedloga.
