top of page

RADNI SASTANAK S PREDSTAVNICIMA MINISTARSTVA FINANCIJA


Dana 22. rujna 2023. godine, predstavnici Ministarstva financija zajedno s ministrom Markom Primorcem, primili su na radni sastanak predstavnike ugostitelja.


Na sastanku su bili nazočni predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a RH, Franz Letica, zajedno s predstavnicima Nezavisne udruge ugostitelja Zagreb, te predstavnicima Udruženja ugostitelja Zagreb.


Tema radnog sastanka bila je daljnje porezno rasterećenje poslovanja u ugostiteljstvu u vidu snižavanja stope PDV-a na kavu i druge bezalkoholne napitke, način implementacije novog poreznog tretmana napojnice pri kartičnom plaćanju, mogućnost pretvorbe obaveze vođenja robnog materijalnog knjigovodstva u preporuku te predlaganje novih načina obračuna plaće s ciljem njezinog povećanja.


Naglasci sa sastanka


Početni dio sastanka gospodin Franz Letica iskoristio je za pohvalu novog Zakona o porezu u smislu definiranja poreznog tretmana napojnice. Navodi kako je za ugostiteljski sektor ovo značajno jer će ove izmjene pridonijeti očuvanju postojećih radnih mjesta te lakšem pronalaženju nove radne snage. Navedene promjene pozdravile su sve Komore, Udruženja i Cehovi.


Ravnatelj Porezne uprave, gospodin Božidar Kutleša objašnjava kako je porezni tretman napojnice bio u izradi s ciljem da doprinese očuvanju radnog kadra u cjelokupnom ugostiteljskom odnosno turističkom sektoru. Dalje pojašnjava kako će se napojnica vezati direktno s izdanim računom. Neoporezivi dio napojnice iznosit će do 3.360 eura godišnje dok će se u slučajevima iznad propisanog iznosa oporezivanje provoditi kao konačan drugi dohodak po stopi od 20%. Pojašnjava sami način primjene. Po svakom naplaćenom računu (u gotovini ili kartici) iznos napojnice prijavljuje se na fiskalizaciji. Mjesečni iznos prikupljene napojnice poslodavac iskazuje po OIB-u zaposlenika, odnosno kroz JOPPD obrazac. Porez na dohodak obračunavati će se na dio koji premaši neoporezivi iznos napojnice. Zaključuje kako su ove izmjene vrlo konkurentne te da će pridonijeti očuvanju radnih mjesta prije svega misleći na poslužitelje.


Vezano za mehaniku naplate zaključuje kako će ona biti na izbor ugostiteljima, odnosno tvrtkama zaduženim za POS – kartično plaćanja. Ono što je ključno je da će svaka napojnica biti uredno fiskalizirana.


Potpredsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb, gospodin Vedran Gajski postavio je pitanje daljnjeg poreznog rasterećenja u smislu vraćanja poreza od 13% na kavu i druge tople napitke. Franz Letica naglašava kako veliki dio ugostitelja smatra da su zakinuti u smislu poreznog rasterećenja i to prvenstveno misleći na vlasnike cafe barova koji u svojoj ponudi ne nude hranu već podliježu u cijelosti poreznom opterećenju od 25% na sve svoje proizvode i usluge.


Gajski nastavlja kako su troškovi ulaznih sirovina znatno porasli te da trebamo obratiti pozornost na stope opterećenja susjednih država kako bi kao turistička zemlja i dalje ostali konkurentni na karti Europe.


Predsjednica sekcije računovođa u HOK-u, gospođa Mostračić, ukazuje na mogućnost razmatranja navedenih prijedloga u najavljenim izmjenama koje bi trebale nastupiti početkom 2025. godine.


Ministar Primorac objašnjava kako su 2017. godine napravljene zadnje izmjene u smislu smanjenja poreznog opterećenja na slastice te da trenutno drugih rasterećenja nemaju u planu. Navodi kako je ove godine izdano više od 6% računa u ugostiteljstvu u odnosu na prošlu godinu te da su prihodi veći za oko 25%.


Predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja, gospodin Jurica Protić naglašava kako je većina tih podataka zanemariva ako se u obzir uzme inflacija koje je ove godine nastupila.


Ministar dalje objašnjava kako su porezno rasteretili svježu hranu poput ribe, mesa, povrća itd., te ako navedene namirnice stavimo u neposredan odnos s kavom, onda ona predstavlja jedan oblik luksuza. Ponavlja kako trenutno rasterećenje ne planiraju ali ono definitivno nije u potpunosti isključeno.


Nakon toga Letica otvara raspravu o ukidanju vođenja obaveznog materijalnog knjigovodstva. Navodi kako je isto postalo suvišno uz postojeći sustav fiskalizacije te je samim time izgubilo svoju primarnu funkciju. Vođenje obaveznog robno materijalnog knjigovodstva predstavlja administrativno opterećenje te stvara troškove u poslovanju. Pojašnjava kako je navedena obaveza zakonski normirana te je nerijetko osnova kažnjavanja ugostitelja zbog grešaka u vođenju zahtjevnih evidencija koje trenutni sustav traži. Predlaže da obavezno vođenje robno materijalnog knjigovodstva ne bude obaveza nego isključivo preporuka.


Ministar Primorac objašnjava kako su rezultati s terena odnosno inspekcijskih nadzora po pitanju vođenja robnog materijalnog knjigovodstva nerijetko neuredni te dok je takva situacija da ostaje na snazi ali ako se promijeni taj tren u uredno onda bi eventualno ukidanje bilo i moguće.


Gospođa Mostarčić predlaže da se onda u tom slučaju uzme u obzir razmatranje pojednostavljenja navedenog knjigovodstva. Predlaže da se namirnice grupiraju i bolje normiraju budući unošenje svake pojedine vrste namirnica u evidenciju, primjerice vrste povrća, za rezultat ima greške koje se događaju prije svega u procesu pripreme hrane. Navodi primjere kao što su drugačija priprema jela od strane različitih kuhara, nedostatak pojedine namirnice odnosno korištenje zamjenske namirnice i sl. Ovo je, kako ističe, naročito vidljivo kod začina kao što su sol, šećer, papar odnosno ulje i ocat koji su često dostupni i na stolovima gostiju. Zaključuje kako trenutno propisani normativi ne funkcioniraju te navodi kako je potrebno definirati hoće li se evidencije voditi prema bruto ili neto iznosu kako bi se situacija na terenu ujednačila.


Ministar Primorac slaže se sa navedenim prijedlogom za jednostavnije normiranje/grupiranje namirnica budući je isti u potpunosti opravdan s obzirom na ukazane primjere iz prakse ali napominje kako je navedeno normiranje propisano Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti koje nije u njihovoj ingerenciji, međutim zaključuje kako će ovakav prijedlog podržati u koliko dođe do njegovog razmatranja.


Gospodin Vedran Gajski pokreće raspravu o poništavanju/storniranju računa u slučaju izmjene načina plaćanja. Navodi kako su ugostitelji zabrinuti zbog velikog broja storniranih računa uslijed promjene načina plaćanja s gotovinskog na kartično i obratno. Predlaže izmjene u smislu optimizacije informatičkog sustava. Konkretno, predlaže pronalazak mogućnosti koja bi omogućila da računi koji su stornirani zbog gore navedenog razloga budu automatizmom integrirani s već postojećim računima, pri čemu bi se samo evidentirala promjena načina plaćanja. Naglašava kako bi se na ovaj način unaprijedila operativna fluidnost procesa naplate i evidencije transakcija te zaključuje kako je potrebno objedinjenje fiskalizacije u smislu gotovinske i kartične naplate.


Ministar Primorac navodi kako navedene izmjene zalaze u eventualne promjene Zakona o fiskalizaciji, međutim zaključuje kako navedeno storniranje računa zbog promjene načina plaćanja zapravo jednako negativno djeluje na učinkovitost Ministarstva u smislu povećanja poslovanja uslijed kontrole takvih računa. Potrebno je provjeriti mogućnost prilagodbe informatičkog sustava te Ministar ostavlja prostor za organiziranje novog radnog sastanka koji će se isključivo odnositi na rješavanje ove problematike.


Nakon rasprave o računima gospodin Letica prezentira prisutnima novu metodu izračuna plaće zaposlenicima a sve s ciljem povećanja iste. U razgovoru navodi kako je ovo isključivo prijedlog koji treba sagledati za budućnost hrvatskog radnika. Uspoređuje obračun prihoda u Njemačkoj s onim kod nas te ukazuje na eventualni prostor gdje bi se moglo doći do povećanja. Navodi kako je potrebno uzeti u razmatranje smanjenja trenutno propisanih iznosa za doprinos odnosno osobni odbitak zaposlenih. Tvrdi da su trenutni doprinosi veliko opterećenje za sektor te preže promjene usmjerene prema rasterećenju troškova rada.


Ministar Primorac objašnjava kako se već sada doprinosi za plaće financiraju od strane Ministarstva u viskom iznosu od 43% , te naglašava kako je to veliki ustupak i iskorak za zaposlene i njihove plaće.


Na upit vezan za novu poreznu reformu koja predviđa rasterećenje za plaće visine do 700,00 eura te što će biti u slučaju najavljenog povećanja minimalne plaće, Ministar odgovara kako porezno rasterećenje predviđa linearno povećanje te kako će sukladno tome svaka plaća od 700,00 do 1.300,00 eura biti adekvatno rasterećena. Nova reforma će obuhvatiti one zaposlenike koji su do sada bili van dosega poreznog rasterećenja. Dalje objašnjava kako će reforma povećat fiskalnu autonomiju općina i gradova i povećati fiskalnu decentralizaciju. Daljnje rasterećenje slično onom iz prezentiranih obračuna plaće vidi kroz dogovore s Gradom Zagrebom, budući se novom reformom omogućuje općinama i gradovima da samostalno propišu visinu porezne stope godišnjih prireza za dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka, a sve u granicama propisanim zakonom. Dostavljene materijale i okvirne izračune će svakako naknadno pregledati te nas obavijestiti o eventualnim mogućnostima i načinima njihove primjene.


Zaključno


Predstavnici Ministarstva financija zajedno s ministrom Primorcem ocijenili su prijedloge ugostitelja za pojednostavljenjem vođenja obveznog materijalnog knjigovodstva kao prihvatljive te su zaključili kako će nas podržati u pregovorima o eventualnim izmjenama usmjerenim prema predloženom pojednostavljenju. Također potvrdili su mogućnost daljnje rasprave i novog radnog sastanka oko optimizacije informatičkog sustava fiskalizacije u smislu storniranja/poništavanja računa uslijed promjene načina plaćanja.


Naše nakane za daljnje rasterećenje troškova rada pozdravljaju međutim naglašavaju da je Ministarstvo financija do sada već odvojilo preko 330.000 eura za doprinose zaposlenima te da su predviđena rasterećenja usmjerena prvenstveno za one najugroženije. Daljnje rasterećenje troškova plaće prebacuju na jedinice lokalne samouprave te nas upućuju na pregovore s Gradom Zagrebom.


Na kraju sastanka ugostitelji su uputili poziv predstavnicima Ministarstva financija i ministru Primorcu na ovogodišnji Forum zagrebačkih ugostitelja kao i poziv na Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika. Predstavnici Ministarstva zajedno s Ministrom zahvalili su se na pozivu te su svoj dolazak srdačno potvrdili.

Comments


bottom of page